Kada govor mržnje postane prijetnja, a pitanja ostanu bez odgovora
Javno vrijeđanje i etiketiranje cijelog jednog naroda pogrdnim nazivima ne može i ne smije biti shvaćeno kao politička retorika. To je govor mržnje. Kada takav govor dolazi od političkih lidera, on prelazi granicu neukusa i postaje ozbiljna prijetnja društvenoj stabilnosti.
Posebnu zabrinutost izazivaju izjave koje ne samo da vrijeđaju, već i nagovještavaju djelovanje:
„Požalit će balije u Sarajevu za mnom kada vide šta će Karan raditi. Odmah ćemo nastaviti da radimo“, rekao je Milorad Dodik.
Ovdje se nameće pitanje koje nijedan odgovoran građanin ne bi smio ignorisati:
šta konkretno znači “vidjet će šta ćemo raditi”?
I nad kim će se to “raditi”?
Riječi koje nose historijski teret
U zemlji koja je preživjela rat, etničko čišćenje i genocid, ovakve poruke ne mogu se posmatrati kao prazna retorika. One nose težak historijski teret i neminovno bude strahove.
Građani s pravom pitaju:
– Da li se ponovo normalizira jezik koji je devedesetih prethodio nasilju?
– Da li se prijetnje prikrivaju političkim frazama?
– Zašto institucije ne reaguju jasno i nedvosmisleno?
Postavljanje ovih pitanja nije huškanje, već odgovorno traženje pojašnjenja u interesu mira i sigurnosti.
Oprez nije paranoja
U društvu koje je već jednom platilo stravičnu cijenu šutnje, oprez nije znak slabosti. On je znak pamćenja. Podsjećanje na 1992. godinu i posljedice koje su uslijedile nije politizacija prošlosti, već upozorenje da se historija ne smije ponoviti.
Ovo nije optužba protiv naroda niti kolektivna krivica. Ovo je pitanje političke odgovornosti i granica koje se ne smiju prelaziti. Demokratija ne daje pravo na vrijeđanje, prijetnje i dehumanizaciju.
Riječi su uvijek prvi korak
Bosna i Hercegovina mora ostati zemlja u kojoj se problemi rješavaju institucijama i dijalogom, a ne govorom koji dijeli i zastrašuje. Jer historija nas je naučila da nasilje nikada ne počinje oružjem – već riječima.
Refleksija će nastaviti postavljati pitanja koja drugi izbjegavaju. Ne zbog politike, već zbog odgovornosti prema istini, pamćenju i miru.
